Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Omiljeni primjeri

Zamolili smo neke od učesnika da navedu svoje najdraže primjere data novinarstva i da nam kažu zbog čega su im se svidjeli. I evo ih.

Ne čini zlo, Las Vegas Sun

Moj omiljeni primjer je iz The Las Vegas Sun-a iz 2010. godine, serijal o radu bolnica Ne čini zlo (Slika 5). Novinari iz magazina The Sun su analizirali više od 2,9 miliona evidencija o naplati bolničkih usluga, pri čemu su otkrili više od 3600 slučajeva povreda koje su se mogle spriječiti, infekcija i hirurških grešaka. Podatke su prikupili uz pomoć javnih arhiva i otkrili su više od 300 slučajeva gdje je pacijent umro zbog pogreške koja se mogla spriječiti Priča sadrži različite elemente, uključujući interaktivnu grafiku koja dozvoljava čitaocima da vide u kojim bolnicama se povrede dešavaju češće nego što se to očekuje, mapu sa vremenskim rasponom koji pokazuje širenje infekcija za svaku bolnicu posebno i interaktivnu grafiku koja omogućava korisnicima da sortiraju podatke prema povredama koje se mogu spriječiti, ili prema bolnicama, kako bi vidjeli gdje se povrede dešavaju. Sviđa mi se jer je jednostavna, lako ju je razumjeti i kretati se kroz nju. Omogućava korisnicima da istražuju podatke na veoma intuitivan način.

A imala je i utjecaja: zakonodavstvo Nevade je na njeno objavljivanje odgovorilo sa šest novih zakona. Novinari koji su bili uključeni u to naporno su radili da bi došli do podataka i pročistili ih. Jedan od novinara, Alex Richards, slao je podatke bolnicama najmanje dvanaest puta da bi se ispravile greške.

Angélica Peralta Ramos, La Nación (Argentina)

Figure 3. Ne čini zlo (The Las Vegas Sun)

Baza podataka sa platama državnih uposlenika

Volim posao koji svakodnevno obavljaju male nezavisne organizacije kao što su ProPublica ili the Texas Tribune, koji ima odličnog reportera Ryana Murphya. Kada bih morao birati, izabrao bih projekat Baza podataka plata državnih uposlenika, iz Texas Tribune-a. Kroz ovaj projekat sakupljeno je 660.000 plata državnih službenika u jednu bazu podataka koju korisnici mogu pretraživati i iz nje izvući priče. Može se pretraživati po agenciji, imenu ili plati. Baza je jednostavna, vrlo značajna i, zahvaljujući njoj, nekada nedostupne informacije postale su javne. Jednostavna je za upotrebu i automatski nudi priče. Ona odlično pokazuje zašto The Texas Tribune najviše posjeta ima na stranicama sa statističkim podacima.

Simon Rogers, the Guardian

Figure 4. Plate državnih uposlenika (The Texas Tribune)

Tekst i vizualizacija Ratnih dnevnika iz Iraka, Associated Press

Rad Jonathana Straya i Juliana Burgesa na Ratnim dnevnicima iz Iraka je inspirativan poduhvat na polju analize teksta i vizualizacije uz pomoć eksperimentalnih tehnika koje pomažu da se dobije uvid u teme koje vrijedi dodatno istražiti unutar ogromnog seta tekstualnih podataka.

Uz pomoć tehnike analize teksta i algoritama, Jonathan i Julian su razradili metodu koja je pokazala grupe ključnih riječi koje se nalaze u hiljadama izvještaja američke vlade o ratu u Iraku, i koje su se na Wikileaks-u pojavile u vizuelnoj formi.

Iako postoje određena ograničenja u metodama koje su koristili, a i sam pristup je eksperimentalan, ovo je ipak svjež i inovativan pristup. Umjesto da se čitaju dokumenti ili pregledaju Ratni dnevnici sa unaprijed formiranom pretpostavkom šta se može naći kada se unesu određene ključne riječi i kada se pregledaju izlazni podaci, ovom tehnikom se proračunavaju i vizualiziraju teme/ključne riječi od određenog značaja.

S povećanjem broja tekstualnih (mailovi, izvještaji itd.) i numeričkih podataka koji postaju dostupni javnosti, pronalaženje načina da se ukaže na ključna područja od interesa bit će sve važnije; to je jedno uzbudljivo podpodručje data novinarstva.

Cynthia O’Murchu, Financial Times

Figure 5. Analiza ratnih dnevnika (Associated Press)

Neriješena ubistva

Jedno od mojih najdražih djela data novinarstva su Neriješena ubistva, projekat Toma Hargrovea iz Scripps Howard News Service. On je uz pomoć vladinih podataka i javnih spisa napravio demografski detaljnu bazu podataka sa više od 185.000 neriješenih ubistava, a onda je kreirao algoritam za traženje uzoraka koji bi mogli ukazati na moguće postojanje serijskih ubica. Ovaj projekat sadrži apsolutno sve: naporan rad pri stvaranju baze podataka koja je bolja i od vladine, pametnu analizu uz upotrebu tehnika društvenih nauka, kao i interaktvinu internet prezentaciju tako da čitaoci mogu sami istraživati.

Steve Doig, Walter Cronkite School of Journalism, Arizona State University

Figure 6. Neriješena ubistva (Scripps Howard News Service)

Mašina za poruke

Volim priču ProPublice o mašini za poruke i pripadajući post na njihovom „blogu štrebera“. Sve je počelo kada su neki od tviteraša pokazali zanimanje za mailove koje su primili u sklopu Obamine predizborne kampanje. Ljudi iz ProPublice su to primijetili i zamolili svoju publiku da im proslijede sve mailove koje su dobili. Prezentacija je elegantna, predstavlja vizuelno poređenje (diff) nekoliko različitih mailova koji su poslati to veče. Ovo je odlično jer su sami skupili podatke (mali uzorak, ali dovoljno velik za priču). Ali još je bolja činjenica što su ukazali na novi fenomen, veliku količinu podataka koji se koriste u političkim kampanjama u sklopu kojih se poruke ciljano šalju određenim pojedincima. I to je samo uvod u ono što tek dolazi.

Brian Boyer, Chicago Tribune

Figure 7. Mašina za poruke (ProPublica)

Chartball

Jedan od meni omiljenih projekata data novinarstva je Chartball, koji je kreirao Andrew Garcia Philips. Andrew je zaljubljenik u sport, ima neutoljivu žeđ za podacima, odlično oko za detalje i zna kodirati. Sa Chartballom, on ne vizualizira samo rezultate kroz historiju, već i detalje o uspjesima i porazima pojedinačnih igrača i timova. On pruža kontekst i privlačnu grafiku, što njegov rad čini kvalitetnim, zabavnim i interesantnim – a ja čak i ne pratim sportska dešavanja.

Sarah Slobin, Wall Street Journal

Figure 8. Mapiranje pobjeda i poraza (Chartball)