Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Zašto bi novinari trebali koristiti brojeve

Novinarstvo je pod opsadom. U prošlosti smo kao industrija bili jedini koji su upravljali tehnologijom za umnožavanje i distribuciju vijesti o dešavanjima iz prethodne noći. Štampa je imala ulogu ulazne kapije, jer ukoliko je neko htio narednog jutra doći do ljudi određenog grada ili regije, obratio bi se novinama. To više nije slučaj.

Danas priče pristižu onako kako se dešavaju - iz raznih izvora, od očevidaca, sa blogova, te se filtriraju kroz ogromnu mrežu društvenih veza, rangiraju se, komentarišu i veoma često: ignorišu.

Upravo zbog toga je data novinarstvo toliko bitno. Prikupljanje, filtriranje i vizualiziranje događaja i procesa koji se dešavaju oko vas dobiva sve veću vrijednost. Sok od narandže koji pijete ujutru, kafa koju kuhate – u današnjoj globalnoj ekonomiji postoje nevidljive veze izeđu ovih proizvoda, drugih ljudi i vas. Jezik koji ova mreža koristi su brojevi: mali dijelovi informacije koji sami po sebi u određenom kontekstu nisu bitni, ali imaju nemjerljivu vrijednost kada se posmatraju iz pravog ugla.

Trenutno, nekolicina novinara – pionira demonstrira kako se podaci mogu koristiti za stvaranje boljeg uvida u ono što se oko nas dešava i kako to može na nas utjecati.

Analiza podataka može otkriti ˝oblik priče˝ (Sarah Cohen), ili nam pružiti ˝novu kameru˝ (David McCandless). Korištenjem podataka mijenja se i fokus novinarskog posla, tako da više nije naglasak na tome da prvi objavite određenu priču, već da objasnite šta su posljedice određene situacije ili procesa. Raspon tema može biti veoma širok. Sljedeća finansijska kriza koja je već na pomolu. Ekonomska pozadina proizvoda koje koristimo. Zloupotreba sredstava ili političke greške koje, kada se predstave upečatljivim vizualizacijama, ostavljaju malo prostora za kontraargumente.

Upravo zbog toga bi novinari trebali kvantitativne podatke vidjeti kao priliku. Oni, naprimjer, mogu otkriti kako neka apstraktna prijetnja, kao što je nezaposlenost, može utjecati na ljude u zavisnosti od starosti, spola ili obrazovanja. Korištenjem brojeva i statistika apstraktne vijesti se transformišu u nešto što svi mogu razumjeti i sa čime se mogu povezati.

Pomoću njih, možemo olakšati građanima donošenje odluka, da li prilikom kupovine auta, kuće, odabira obrazovanja ili karijere, ili da kontrolišu troškove kako ne bi zapali u dugove.

Kvantitativni podaci mogu jasnije prikazati dinamiku kompleksne situacije kao što su nemiri ili političke debate, ukazati na zablude i pomoći svima da vide moguća rješenja.

Savladavanje umijeća pretraživanja, pročišćavanja i vizualiziranja podataka mijenja i samu profesiju prikupljanja informacija. Novinari koji ovo savladaju će uvidjeti da pisanje članaka na osnovu brojeva i statističkih podataka predstavlja olakšanje. Manje je nagađanja i manja je potreba za citatima – umjesto toga, novinari mogu napisati vjerodostojnu priču koja se oslanja na kvantitativne podatke, što može značajno utjecati na ulogu novinarstva.

Pored toga, novinarstvo koje se bazira na kvantitativnim podacima nudi nove perspektive. Danas, kada redakcije reduciraju kadar, većina novinara spas traži u odnosima sa javnošću. No, data novinari i statističari su već sada traženi na tržištu rada, i to ne samo u sferi medija. Firme i institucije širom svijeta tragaju za profesionalcima koji znaju kako da pretražuju kvantitativne podatke i transformišu ih u nešto smisleno.

Statistike i brojevi obećavaju mnogo i upravo to je uzbudljivo redakcijama koje tragaju za novom vrstom reportera. Slobodnim novinarima poznavanje ovih podataka otvara nove prlike za angažman i stabilnu platu. To se može ovako predstaviti: umjesto da se zapošljavaju novinari koji mogu brzo producirati sadržaj niske vrijednosti, koriste se kvantitativni podaci koji se mogu predstaviti u interaktivnim paketima, a na rješavanje određenog pitanja se izdvaja cijela sedmica dana. Ova promjena je medijima dobrodošla.

Postoji jedna prepreka koja novinare sprečava da iskoriste ovaj potencijal: obuka koja bi im omogućila da nauče kako da barataju kvantitativnim podacima kroz sve korake, od prvog pitanja do velike priče.

Rad sa brojkama podsjeća na ulazak na veliku, nepoznatu teritoriju. Na prvi pogled, sirovi podaci izgledaju zbunjujuće. Takvi podaci su nezgrapni i prilično ih je teško oblikovati za vizualizaciju. Potrebno je iskustvo i upornost da bi se iz ovih dosadnih, sirovih materijala izvukle priče koje se u njima kriju.

Mirko Lorenz, Deutsche Welle

Anketa

Evropski centar za novinarstvo je sproveo anketu kako bi saznali nešto više o tome kolike su potrebe novinara za obukom. Saznali smo da su novinari u velikoj mjeri spremni da izađu iz sigurne zone koju im pruža tradicionalno novinarstvo i da ulože vrijeme kako bi savladali nove vještine. Rezultati ankete su nam pokazali da su novinarima jasne mogućnosti, ali im je potrebna mala podrška kako bi prevazišli početne probleme koji ih sprečavaju da rade sa kvantitativnim podacima. Postoji uvjerenje da bi se prihvatanjem data novinarstva, proces rada, alati i rezultati veoma brzo poboljšali. Pioniri kao što su Guardian, New York Times, Texas Tribune i Die Zeit i dalje pomjeraju granice svojim pričama koje se zasnivaju na podacima.

Da li će data novinarstvo ostati domen malog broja pionira ili će svaka novinska organizacija uskoro imati svoj tim data novinara? Nadamo se da će ovaj priručnik pomoći novinarima i redakcijama da iskoriste prednosti ovog novog područja.

Figure 2. Anketa Evropskog centra za novinarstvo o potrebama za obukom