Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Kaas & Mulvad: napola završeni sadržaj za interesne grupe

Mediji kojima upravljaju interesne grupe (engl. stakeholder media) je sektor koji je tek u nastajanju, a medijski teoretičari ga u velikoj mjeri zanemaruju. Oni potencijalno mogu ostvariti ogroman utjecaj kroz onlajn mreže ili nudeći sadržaj medijskim kućama. Mogu se definisati kao (najčešće online) medij koji kontrolišu interesne grupe, organizacije ili institucije i koji se koristi kako bi se unaprijedili određeni interesi i zajednice. Obično takve medije pokreću nevladine organizacije, kao i grupe korisnika, profesionalna udruženja, radnički sindikati, itd. Ono što najviše koči njihovu sposobnost da utječu na javno mišljenje ili na druge interesne grupe je činjenica da im često fali kapaciteta kako bi otkrivali bitne informacije i imaju ih manje i od nekih medijskih kuća kojima je skresan budžet. Kaas & Mulvad, profitna danska korporacija, predstavlja jedan od prvih istraživačkih poduhvata koji ovim medijima pruža stručne kapacitete.

Firma je nastala 2007. iz neprofitnog Danskog Instituta za kompjuterski potpomognuto izvještavanje (Dicar), koji je prodavao istraživačke priče medijima i obučavao novinare za analiziranje kvantitativnih podataka. Njeni osnivači, Tommy Kaas i Nils Mulvad, su ranije radili u novinskoj industriji kao novinari istraživači. Njihova nova firma nudi ono što oni nazivaju ˝podaci plus novinarska perspektiva˝ (sadržaj koji ostane poludovršen i zahtijeva dodatno uređivanje ili prepravljanje) i to uglavnom medijima kojima upravljaju interesne grupe i koji onda finaliziraju sadržaj i naprave priče za objavljivanje i distribuciju preko drugih medijskih organizacija i vlastitih kapaciteta (kao što su web stranice). Direktni klijenti su institucije vlade, PR firme, radnički sindikati i nevladine organizacije kao što su EU Transparency i The World Wildlife Fund. Rad nevladinih organizacija uključuje nadgledanje subvencija za farme i ribare, kao i redovno ažuriranje kvantitativnih podataka o aktivnostima EU lobista do kojih dođu ˝struganjem˝ odgovarajućih web sajtova. Indirektni klijenti uključuju fondacije koje finansiraju projekte nevladinih organizacija. Firma takođe sarađuje i sa novinskom industrijom: naprimjer, jedan tabloid je od njih kupio uslugu praćenja slavnih ličnosti.

Figure 14. Medijske kompanije kojima upravljaju interesne grupe (Fagblaget3F)

Njihov portfolio projekata iz data novinarstva uključuje:

Mapa nezaposlenosti za 3F

Vizualizacija kvantitativnih podataka sa ključnim ciframa o nezaposlenosti u Danskoj napravljena za 3F – sindikat nekvalifikovanih radnika u Danskoj.

Životni standardi za 3F

Drugi projekat urađen za 3F pokazuje koliko se životni standardi razlikuju u različitim dijelovima Danske. Mapa prikazuje 24 indikatora životnog standarda.

Dug za ˝Ugebrevet A4˝

Projekat koji računa ˝index duga˝ i vizualizira razlike u privatnom sektoru.

Opasni objekti u Danskoj

Projekat koji mapira i analizira blizinu opasnih objekata obdaništima i drugim institucijama za brigu o djeci. Projekat je pokrenuo ˝Børn&Unge”, magazin koji objavljuje BUPL, Danski sindikat za predškolski i školski odgoj.

Podaci o korporativnoj odgovornosti za Vestas

Vizualizacija kvantitativnih podataka o pet područja podataka o korporativnoj odgovornosti za dansku firmu Vestas koja proizvodi vjetrogeneratore sadrži tekst koji se automatski generira. Saržaj se automatski generira na kvartalnoj osnovi i sadrži 400 web stranica podataka, od onih sa svjetskog nivoa do onih koji se odnose na pojedinačne proizvodne jedinice.

Mapa imena za Experian

Ukucajte svoje prezime i možete vidjeti kako je rasprostranjeno u različitim geografskim područjima u Danskoj.

Smiley mapa za Ekstra Bladet

Svakog dana izvlačimo podatke o inspekcijama loše hrane i ucrtavamo u mapu za danski tabloid Ekstra Bladet (mapu potražite dole prema sredini web stranice).

Kass & Mulvad nisu prvi novinari koji rade sa medijima koje uređuju i kontrolišu interesne grupe. Greenpeace, naprimjer, redovno angažuje novinare za saradnju na njihovim pričama. Ali ne znamo nijednu drugu firmu čija se ponuda ovim medijima bazira na kvantitativnim podacima. Uobičajenije je da novinari sa nevladinim organizacijama sarađuju kao novinari, urednici ili pisci. U kompjuterski potpomognutim novinskim medijima trenutno je fokus stavljen na pretraživanje i otkrivanje (sjetite se WikiLeaksa). Kass & Mulvad su i po tom pitanju inovatori, jer se oni fokusiraju na analiziranje kvantitativnih podataka. Njihov pristup ne zahtijeva samo vještine programiranja, već i razumijevanje koje informacije mogu doprinijeti da određena priča ostvari utjecaj. Slobodno se može reći da bi svi oni koji žele imitirati njihove usluge trebali steći ta dva seta vještina kroz partnerstvo, jer pojedinci rijetko kada posjeduju oboje.

Procesi: inovativne IT plus analize

Firma radi na oko 100 projekata godišnje, u trajanju od nekoliko sati do nekoliko mjeseci. Također redovno investira u projekte koji proširuju njene kapacitete i ponudu. Jedan takav eksperiment je bilo praćenje slavnih ličnosti. U sklopu drugog projekta su prikupljane vijesti o prisilnoj prodaji nekretnina za koje nisu redovno uplaćivane rate za hipoteku sa interneta i napravljene mape sa lokacijama. Partneri kažu da im je prvi kriterij za posao da li uživaju u poslu i da li nešto nauče iz toga. Za tržištem se traga tek kada se definiše nova usluga. Jasno naglašavaju da u novinskoj industriji teško razvijaju nove metode i poslove.

Mulvadovi komentari:

Nemamo urednike ili šefove koji će odlučiti koje poslove možemo raditi, koje softvere ili hardvere možemo kupiti. Alate kupujemo premo potrebama projekata – tražimo najbolje rješenje za scraping i rudarenje podataka. Naš cilj je da u tom području koristimo najnapredniju tehnologiju. Pokušavamo naći klijente koji su spremni da izdvoje novac, a ukoliko su projekti baš zabavni, radimo ih po nižoj cijeni.

Stvorena vrijednost: lični brend i prihodi i brend i prihodi firme

Promet u 2009. je iznosio približno 2,5 miliona danskih kruna ili 336.000 eura. Firma im omogućava i da održavaju imidž novinara koji se koriste najnaprednijom tehnologijom, zbog čega redovno primaju zahtjeve za predavanja i podučavanja. Njihovo pojavljivanje u javnosti zauzvrat jača brend firme.

Ključne spoznaje iz ovog primjera

  • Kriza u novinskoj industriji nastala zbog sve manjih kapaciteta je ujedno i kriza zbog neiskorištenosti kapaciteta. Kaas i Mulvad su morali napustiti novinsku industriju kako bi obavljali posao koji cijene i to im se isplatilo. Ništa novinsku organizaciju nije spriječilo u tome da zadrži tu vrijednost.

  • Na nekim tržištima postoji profitabilna potražnja za ˝poluzavršeni˝ sadržaj koji može služiti određenim interesnim grupama.

  • Međutim, postavlja se pitanje koliko kontrole novinari imaju nad tim kako treća strana prezentira i koristi ono što oni naprave. Podsjećamo da isti problem postoji i unutar novinske industrije (gdje urednici mogu zahtijevati da se naprave promjene u novinarskim pričama), kao i u drugim medijskim industrijama (kao što je filmska industrija, gdje su nerijetke rasprave između režisera i studija oko konačnog proizvoda). Ovo baš ne predstavlja moralnu opasnost za medije kojima upravljaju interesne grupe, ali taj problem neće ni tek tako iščeznuti. Potrebno je posvetiti više pažnje etičkom kodu ove rastuće industrije i tržišta.

  • Sa aspekta prihoda, jedan proizvod ili usluga nisu dovoljni. Uspješna watchdog poduzetništva posluju bolje kada u svoj portfolio uključe i konusltantske usluge, podučavanje, držanje govora i ostale usluge koje donose dodatni prihod i jačaju brend.

Uređeni dio teksta Marka Lee Huntera i Luk N. Van Wassenhovea ˝Razorne novinske tehnologije: Mediji kojima upravljaju interesne grupe i budućnost poslovnih modela watchdog novinarstva˝, INSEAD Working Paper, 2010