Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Naše priče izgledaju kao kod

OpenDataCity je osnovan krajem 2010. U to vrijeme u Njemačkoj nije postojalo ništa što bi se moglo nazvati data novinarstvom.

Zašto smo to uradili? Često smo mogli čuti ljude koji su radili za novine i javne emitere kako govore: ˝Ne, nismo spremni da u svojoj redakciji pokrenemo jedinicu za data novinarstvo, ali bismo vrlo rado angažovali nekoga izvana.˝

Koliko znamo, mi smo jedina firma koja se isključivo specijalizirala za data novinarstvo u Njemačkoj. Trenutno nas je troje: dvojica sa novinarskim iskustvom i jedan koji se dobro razumije u programiranje i vizualizaciju. Radimo sa nekolicinom slobodnih hakera, dizajnera i novinara.

U posljednjih 12 mjeseci smo radili na četiri projekta iz data novinarstva sa novinama, te organizovali obuke i pružali konsultantske usluge medijskim radnicima, naučnicima i školama novinarstva. Prva aplikacija koju smo napravili je bila TAZ, interaktivni alat za očitavanje bučnosti aerodroma oko novoizgrađenog aerodroma u Berlinu. Drugi značajan projekat je bila aplikacija o zadržavanju podataka korištenja mobilnog telefona jednog njemačkog političara, koju smo uradili u saradnji sa Zeit Online. Za nju smo dobili nagrade Grimme Online Award i Lead Award u Njemačkoj, kao i Online Journalism Award (nagradu za internet novinarstvo) koju nam je dodijelila Online Journalism Association iz SAD-a. Trenutno imamo nekoliko projekata u pripremi – od jednostavnih interaktivnih infografika, sve do razvijanja neke vrste middleweara za data novinarstvo.

Figure 13. Mapa bučnosti aerodroma (Taz.de)

Naravno, nagrade pomažu u izgradnji reputacije. Ali, kada se obraćamo izdavačima koji moraju odobriti naše projekte, naš argument za investiranje u data novinarstvo se ne svodi na osvajanje nagrada. Naprotiv, naglasak stavljamo na privlačenje pažnje tokom dužeg vremenskog perioda i to na jedan održiv način. Mi gradimo stvari koje mogu ostvariti dugoročni, a ne trenutačni utjecaj koji često nakon nekoliko dana pada u zaborav.

Slijede tri argumenta koje smo koristili kako bismo izdavače naveli na to da investiraju u dugoročne projekte:

Data projekti ne zastarijevaju

U zavisnosti od dizajna, aplikacijama data novinarstva se mogu dodati novi materijali. I one nisu samo za korisnike, već se mogu i interno koristiti za izvještavanje i analizu. Ukoliko se brinete da bi i vaša konkurencija mogla imati koristi od vaše investicije, možete određene značajke ili kvantitativne podatke sačuvati samo za internu upotrebu.

Možete se nadovezati na svoj prethodni rad

Kada se upuštate u data projekat, često ćete kreirati dijelove koda koji se kasnije mogu ponovo koristiti ili ažurirati. Sljedeći projekat će vam možda oduzeti upola manje vremena, jer ćete mnogo bolje znati šta trebate (a šta ne trebate) uraditi i imat ćete neke gotove dijelove koje samo trebate doraditi.

Data novinarstvo se samo po sebi isplati

Projekti koji se baziraju na kvantitativnim podacima su jeftiniji od tradicionalnih marketinških kampanja. Onlajn novinske kuće često investiraju u stvari tipa Search Engine Optimisation (SEO: optimizacija web stranica za tražilice ili pretraživače) i Search Engine Marketing (SEM: investicija u promovisanje stranice na tražilicama). Objavljeni data projekat obično privuče mnogo klikova i prosljeđivanja sadržaja, a može postati i viralan. Izdavači će za ovo vjerovatno izdvojiti manje novca nego da pokušavaju istu pažnju privući klikovima i linkovima preko SEM-a.

Naš rad se ne razlikuje mnogo od ostalih novih medijskih agencija: i mi nudimo aplikacije i usluge za novinske kuće. Možda se razlikujemo po tome što sebe prije svega smatramo novinarima. Mi naše proizvode smatramo pričama, iako se ne sastoje od riječi i slika, audio ili video zapisa, već od kodova. Kada govorimo o data novinarstvu, moramo govoriti o tehnologiji, softverima, uređajima i kako pomoću njih praviti priče.

Evo jedan primjer: upravo smo završili rad na aplikaciji koja u realnom vremenu preko scrapera izvlači kvantitativne podatke sa stranice njemačke željeznice. To nam omogućava da razvijemo interaktivnu aplikaciju Train Monitor za Süddeutsche Zeitung, koja u realnom vremenu prikazuje kašnjenja vozova koji voze na duge relacije. Podaci se ažuriraju skoro svake minute, a aplikacija nudi i API (interfejs za programiranje aplikacije). Ovo smo počeli raditi prije nekoliko mjeseci i do sada smo prikupili ogroman set kvantitativnih podataka koji iz sata u sat raste. Trenutno sadrži stotine hiljada redova podataka. Ovaj projekat korisnicima omogućava da istražuju podatke u realnom vremenu, te da pretražuju arhive iz prethodnih mjeseci. Priču koju budemo na kraju ispričali će značajno oblikovati pojedinačne akcije korisnika.

U tradicionalnom novinarstvu, zbog linearnog karaktera novinskih medija i javnih emitera, moramo razmišljati o početku, kraju, razvoju priče, te o dužini i uglu iz kojeg se priča. U data novinarstvu stvari stoje drugačije. Istina, i tu postoji početak. Ljudi dođu na web stranicu i steknu prvi utisak o interfejsu. Ali onda su prepušteni sami sebi. Možda će se zadržati minutu, a možda i pola sata.

Posao nas data novinara je da obezbjedimo okvir ili okolinu za to. Pored kodiranja i upravljanja kvantitativnim podacima, mi moramo smisliti i pametne načine da dizajniramo iskustva. Iskustvo korisnika (User Experience, UX) uglavnom potiče od grafičkog korisničkog interfejsa (Graphical User Interface, GUI). Na kraju krajeva, upravo od ovog dijela zavisi da li će se projekat raspasti ili uspjeti. Možete imati najbolji mogući kod koji u pozadini obrađuje uzbudljiv set kvantitativnih podataka. Međutim, ukoliko početna strana ne valja, niko se neće za njega zainteresovati.

Još uvijek ima puno toga za naučiti i eksperimentisati. Ali srećom, tu je industrija igrica koja već nekoliko decenija uvodi inovacije vezane za digitalne narativne forme, ekosisteme i interfejse. Tako da, kada razvijamo aplikacije za data novinarstvo, moramo dobro proučiti kako funckioniše dizajn u igricama i kako su ispričane priče u igricama. Zašto su jednostavne igrice kao što je tetris toliko zabavne? I zbog čega su igrice tipa Grand Theft Auto ili Skyrim toliko popularne?

Mi smatramo da je data novinarstvo tu da ostane. Za koju godinu, data novinarstvo će postati sastavnim dijelom svake redakcije jer će se novinski web sajtovi morati promijeniti. Količina kvantitativnih podataka koji su dostupni javnosti će sve više rasti. Ali srećom, nove tehnologije će nam i dalje omogućavati da iznalazimo nove načine da objavljujemo svoje priče. Neke priče će se bazirati na kvantitativnim podacima i mnoge aplikacije i usluge će biti novinarskog karaktera. Postavlja se interesantno pitanje: koje strategije će redakcije razviti kako bi podržale ovaj proces? Da li će unutar svojih redakcija oformiti timove za data novinarstvo? Da li će pokrenuti odjele za istraživanje i razvoj unutar matične kuće, nešto poput startupa unutar firme? Ili će dijelove posla obavljati stručnjaci iz drugih specijaliziranih kompanija? Još uvijek smo na samom početku i to će tek vrijeme pokazati.

Lorenz Matzat, OpenDataCity