Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Tragom novca: data novinarstvo i prekogranična saradnja

Novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom i građani zainteresirani za otkrivanje organizovanog kriminala i korupcije koji utječu na živote milijarde ljudi širom svijeta, svakog dana dobivaju nevjerovantan pristup informacijama. Vlade i druge organizacije na internet puštaju ogromne količine kvantitativnih podataka dostupne svima i čini se da se prijeko potrebne informacije sve češće dostupne svim zainteresovanim. Istovremeno, međutim, korumpirani vladini zvaničnici i organizirane zločinačke grupe nastoje da prikriju podatke kako bi sakrili dokaze o svojim nedjelima. Oni ulažu napore da sakriju informacije od javnosti kako bi se nastavili baviti mutnim radnjama koje remete sve društvene nivoe i dovode do konflikta, gladi i drugih vrsta kriza.

Upravo novinari istraživači imaju zadatak da razotkriju ta nedjela, te time onesposobe korumpirane i kriminalne mehanizme.

Figure 12. Istraživačka kontrolna ploča (OCCRP)

Postoje tri glavne smjernice koje, kada se prate, omogućavaju dobro, temeljito novinarstvo kada se istražuju glavne korupcijske afere i zločini čak i u najzatvorenijim sredinama:

Razmišljajte izvan okvira svoje zemlje

Često je informacije lakše dobiti iz inostranstva nego iz zemlje u kojoj novinar istraživač radi. Informacije koje se prikupe iz inostranstva, da li putem stranih baza podataka ili korištenjem zakona o pristupu informacija koji su na snazi u drugim zemljama, su ponekad baš ono što vam je potrebno kako biste složili istraživačku slagalicu. Pored toga, kriminalci i korumpirani zvaničnici ukradeni novac ne drže tamo odakle su ga ukrali. Radije ga stavljaju u strane banke ili investiraju u druge države. Zločin je globalan. Baze kvantitativnih podataka koje novinarima istraživačima omogućavaju da uđu u trag novcu na svjetskom nivou se mogu naći na raznim lokacijama na internetu. Tako naprimjer Istraživačka kontrolna ploča novinarima omogućava da prate trag novca i kada prelazi državne granice.

Iskoristite postojeće mreže istraživačkog novinarstva

Novinari istraživači širom svijeta su grupisani u organizacije kao što su The Organized Crime and Corruption Reporting Project, The African Forum for Investigative Reporting, The Arab Reporters for Investigative Journalism, i The Global investigative Journalism Network. Novinari također mogu iskoristiti profesionalne novinarske platforme kao što je IJNet, gdje se svakodnevno razmjenjuju informacije koje se tiču globalnog novinarstva. Mnogi novinari koji pripadaju istim mrežama rade na sličnim temama i suočavaju se sa sličnim situacijama, tako da je logično da razmjenjuju informacije i metode. Ove grupe su povezane sa društvenim mrežama i mejling listama, tako da je veoma lako stupiti u kontakt sa kolegama novinarima i tražiti informacije ili savjet. Na ovim forumima i mejling listama se mogu dobiti i ideje za istraživačke priče.

Iskoristite tehnologiju i sarađujte sa hakerima

Softver novinarima istraživačima pomaže da pristupe informacijama i obrađuju ih. Različite vrste softvera pomažu istraživačima da raspoznaju korisne informacije, iskopaju i nađu smisao u ogromnim količinama podataka, te da nađu dokumente koji će im pomoći da napišu priču. Postoji mnogo gotovih softverskih programa koji se mogu koristiti kao alati za analiziranje, prikupljanje i interpretiranje informacija i, što je još i važnije, novinari istraživači moraju biti svjesni činjenice da je ogroman broj kompjuterskih programera spremno na saradnju. Ti programeri i hakeri znaju kako da prikupe i barataju informacijama i u velikoj mjeri mogu pomoći sa istraživačkim pričama. Ti programeri, od kojih su neki članovi globalnih pokreta za slobodan pristup informacijama, mogu postati neprocjenjivi saradnici u borbi protiv zločina i korupcije. Oni novinarima mogu pomoći pri prikupljanju i analiziranju informacija.

Dobar primjer saradnje između programera i građana je ScraperWiki, stranica na kojoj novinari mogu tražiti pomoć od programera prilikom skidanja kvantitativnih podataka sa internet stranica. Istraživačka kontrolna ploča održava listu gotovih alata koji novinarima mogu pomoći sa prikupljanjem, oblikovanjem i analiziranjem podataka.

U mnogo slučajeva se pokazalo koliko su gorepomenute smjernice korisne. Veoma dobar primjer je rad Khadije Ismayilove, novinarke istraživačice iz Azerbejdžana koja radi u veoma zatvorenom društvu kada je u pitanju pristup informacijama. Ismayilova svakodnevno mora da prevazilazi različite prepreke kako bi azerbejdžanskoj publici pružila dobre i povjerljive informacije. U junu 2011., Khadija Ismayilova, novinar istraživač Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) sa sjedištem u Bakuu je objavila vijest da kćerke azerbejdžanskog predsjednika, Ilhama Aliyeva, tajno vode brzo rastuću telekomunikacijsku kompaniju Azerfon preko offshore firmi smještenih u Panami. Ova kompanija ima skoro 1,7 miliona pretplatnika, pokriva 80% teritorije zemlje i u to vrijeme je bila jedina firma u Azerbejdžanu koja je nudila 3G usluge. Ismayilova je tri godine tragala za informacijom o vlasnicima te firme za telekomunikacije, ali je vlada odbijala da podijeli informacije o tome ko su njeni dioničari i nebrojeno puta lagala o vlasništvu firme. Čak je tvrdila da je vlasnik njemački Siemens AG, što je njemačka korporacija odmah negirala. Azerbejdžanska novinarka je uspjela saznati da se Azerfon nalazi u vlasništvu nekoliko privatnih firmi u Panami i činilo se da je tu uletila u ćorsokak. Međutim, onda je stigla pomoć izvana. Početkom 2011., Ismayilova je, zahvaljujući Istraživačkoj kontrolnoj ploči, saznala da se firmama u Panami može ući u trag zahvaljujući aplikaciji koju je razvio programer i aktivista Dan O´Huiginn. I tek tada je konačno uspjela otkriti činjenicu da dvije predsjednikove kćerke imaju veze sa ovom kompanijom za telekomunikacije, i to preko firmi u Panami.

Zapravo, Dan O´Huiginn je kreirao alat koji je novinarima iz cijelog svijeta pomogao u izvještavanju o korupciji u Panami, poznatom utočištu za offshore firme, jer su ovu zemlju korumpirani zvaničnici iz cijelog svijeta koristili da sakriju ukradeni novac: od povjerenika bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, do korumpiranih zvaničnika na Balkanu ili u Južnoj Americi. Ono što je ovaj programer-aktivista uradio se naziva internet scraping; to je metoda koja omogućava da se sa interneta skinu i preoblikuju informacije koje istraživači mogu koristiti. O´Huiginn je izvukao Registar firmi u Panami jer je ovaj registar, iako je bio otvorenog tipa, novinarima omogućavao pretragu samo ukoliko su znali tačan naziv komercijalne firme koju traže. To je ograničavalo mogućnosti istraživanja, jer novinari obično traže imena određenih osoba kako bi onda ušli u trag njihovoj imovini. O’Huiginn je izvukao kvantitativne podatke i napravio novu internet stranicu koja omogućava i pretragu na osnovu imena. Ta nova stranica je novinarima istraživačima iz mnogih zemalja omogućila da tragaju za informacijama, pretražuju imena zvaničnika u vladama i parlamentima i provjere da li tajno posjeduju korporacije u Panami, kao što je to slučaj sa porodicom azerbejdžanskog predsjednika.

Pored boljeg pristupa informacijama, postoje i druge prednosti korištenja pomenutih smjernica. Jedna od njih je minimiziranje štete i osiguravanje bolje zaštite za novinare istraživače koji rade u neprijateljski nastrojenim sredinama. Kada pripadaju nekoj mreži, novinari istraživači nisu sami, rade sa kolegama iz drugih zemalja, te je kriminalcima teže da otkriju ko je tačno razotkrio njihova nedjela. Na ovaj način, vlade i korumpirani zvaničnici im se teže mogu osvetiti.

Druga stvar koju treba imati na umu je činjenica da su informacije koje se u jednom geografskom području ne čine toliko bitnima od ključne važnosti u nekom drugom području. Naprimjer, informacija da je Rumun uhvaćen u Kolumbiji sa 1 kilogramom kokaina u Bogoti vjerovatno neće završiti na naslovnici, ali bi mogla biti veoma važna rumunskoj javnosti ukoliko lokalni novinar otkrije da osoba koja je uhvaćena sa narkoticima radi za vladu u Bukureštu.

Efikasno istraživačko novinarstvo je rezultat saradnje između novinara istraživača, programera i drugih koji žele koristiti kvantitativne podatke kako bi doprinijeli čišćem i pravednijem globalnom društvu.

Paul Radu, Organized Crime and Corruption Reporting Project