Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Korištenje eksternih stručnjaka putem hakatona

U martu 2010, organizacija za digitalnu kulturu SETUP iz Utrechta organizirala je događaj pod nazivom Hacking Journalism. Događaj je organizovan s ciljem poticanja bolje saradnje između programera i novinara.

"Mi organiziramo hakatone za pravljenje cool aplikacija, ali ne možemo prepoznati zanimljive priče u podacima. Ono što mi pravimo nema društvenu vrijednost", kažu programeri. "Mi priznajemo važnost data novinarstva, ali nemamo tehničke vještine da kreiramo stvari koje želimo", kažu novinari.

Figure 10. Novinari i programeri na RegioHack (photo by Heinze Havinga)

U regionalnim novinama nije bilo novca za zapošljavanje programera u redakciji. Data novinarstvo je u to vrijeme još uvijek bilo nepoznato u holandskim novinama.

Model hakatona je bio savršen: opušteno okruženje za suradnju, sa mnogo pizze i energetskih pića. RegioHack su organizovale regionalne novine za koje sam radio De Stentor, naša sestrinska publikacija TC Tubantia i Saxion Hogescholen Enschede, koji su osigurali lokaciju za događaj.

Organizacija je sljedeća: bilo ko se može prijaviti za 30-satni hakaton. Mi smo obezbijedili hranu i piće. Planirali smo 30 učesnika, koje smo podijelili u 6 grupa. Grupe su se fokusirale na različite probleme, kao što su kriminal, zdravstvo, transport, sigurnost, starenje i moć. Za nas, tri glavna cilja događaja su bila:

Pronaći priče

Za nas je data novinarstvo nešto novo i nepoznato. Jedini način da dokažemo njegovu vrijednost je kroz dobro urađene priče. Planirali smo da produciramo najmanje tri data priče.

Povezati ljude

Mi novinari ne znamo kako se data novinarstvo obavlja i ne pravimo se da znamo. Dovodeći novinare, studente i programere u jednu sobu na 30 sati, želimo da ih potaknemo da podijele znanje i uvide.

Organizovati društveni događaj

Novine ne organizuju mnogo društvenih događaja, a još manje hakatona. Željeli smo provjeriti kako takav događaj može dati rezultate. Zapravo, događaj je mogao biti prilično napet: 30 sati sa nepoznatim ljudima, mnogo žargona, lupajući glavu o nekim osnovnim pitanjima i radeći van svog poznatog okruženja. Time što smo događaj učinili društvenim (sjećate se pizze i energetskih pića?), željeli smo kreirati okruženje u kojem bi se novinari i programeri osjećali ugodno i dobro surađivali.

Prije događaja, TC Tubantia je objavila intervju sa udovicom jednog policajca, koja je napisala knjigu o karijeri svog muža. Ona je imala dokument sa svim ubistvima registriranim u istočnom dijelu Holandije, koji je njen muž vodio od 1945. Inače bismo taj dokument objavili na našem web sajtu, ali ovaj put smo napravili stranicu poput Tableau softvera. Na našem RegioHack sajtu smo vodili blog o tome kako smo je kreirali.

Tokom hakatona, jedna grupa je došla na temu razvoja škola i starenja našeg regiona. Kada smo napravili vizualizaciju projekcija za budućnost, shvatili smo koji će gradovi u narednih nekoliko godina imati problem sa opadanjem broja djece upisane u škole. Ovaj uvid nam je omogućio da napišemo članak o tome kako će starenje populacije utjecati na škole u našem regionu.

Počeli smo i veoma ambiciozan projekat pod nazivom De Tweehonderd van Twente (Dvije stotine iz Twentea) čiji je cilj bio da ustanovimo ko ima najviše moći u našem regionu i napravimo bazu podataka najutjecajnijih ljudi. Putem Google bismo otprilike ustanovili ko ima najviše veza sa moćnim organizacijama i kreirali listu utjecajnih ljudi. Ovo bi moglo voditi ka seriji članaka, ali i postati moćan alat za novinare. Ko je povezan s kim? Ovoj bazi možete postavljati pitanja i koristiti je u svakodnevnom poslu. Ona također ima i kulturnu vrijednost. Već su nam se javili umjetnici koji žele da je iskoriste za umjetničke instalacije kada je završimo.

Figure 11. Nove zajednice formirane oko data novinarstva (photo by Heinze Havinga)

Nakon RegioHacka, primijetili smo da novinari smatraju data novinarstvo vrijednim dodatkom tradicionalnom novinarstvu. Moje kolege su nastavile koristiti i nadograđivati tehnike koje smo taj dan naučili da kreiraju ambicioznije i tehnički naprednije projekte, kao što je baza podataka administrativnih troškova stanovanja. Od ovih podataka sam napravio interaktivnu mapu u Fusion Tables. Od naših smo čitalaca tražili da se igraju sa podacima i putem crowdsourcinga prikupili rezultate (npr. http://bit.ly/scratchbook-crowdsourcing). Nakon mnogo pitanja o tome kako smo napravili mapu na Fusion Tables, snimio sam i video tutorijal.

Šta smo naučili? Naučili smo mnogo, ali smo mnogo i prevazišli. Shvatili smo ove četiri stvari:

Gdje početi: pitanje ili podaci?

Skoro svi projekti su usporili kada je došlo do traženja informacija. U većini slučajeva se počinjalo sa novinarskim pitanjem. Ali šta onda? Koji podaci su dostupni? Gdje ih je moguće pronaći? I kada pronađete te podatke, možete li pomoću njih odgovoriti na svoje pitanje? Novinari obično znaju gdje mogu pronaći informacije kada rade istraživanje za članak. Kada se radi o data novinarstvu, većina novinara ne zna koje su informacije dostupne.

Malo tehničkog znanja

Data novinarstvo je jedna prilično tehnička disciplina. Nekada morate "strugati" podatke, nekada programirati da vizualizirate podatke. Za izvanredno data novinarstvo potrebna su vam dva aspekta: uvid iskusnog novinara i tehničke vještine svestranog programera. Tokom RegioHacka, ovakva kombinacija nije bila česta.

Da li je to vijest?

Učesnici su uglavnom koristili setove podataka da pronađu vijesti, umjesto da traže povezanosti između različitih izvora. Razlog za ovo je što je za verifikaciju vijesti u data novinarstvu potrebno nešto statističkog znanja.

Šta je rutina?

Sve ovo se svodi na činjenicu da rutina ne postoji. Učesnici posjeduju određene vještine u svom arsenalu ali ne znaju kako da ih koriste. Jedan novinar je to uporedio sa pečenjem kolača. "Imamo sve sastojke: brašno, jaja, mlijeko itd. Sada to sve ubacimo u vreću, protresemo je i nadamo se da ćemo dobiti kolač." I zaista, imamo sve sastojke ali ne znamo koji je recept.

Šta sada? Naša prva iskustva sa data novinarstvo bi mogla pomoći drugim novinarima ili programerima koji se žele ovim baviti, te trenutno radimo na izradi izvještaja.

Također razmatramo kako da nastavimo RegioHack u formi hakatona. Bilo je zabavno, edukativno, produktivno i odličan uvod u data novinarstvo.

Ali da bi data novinarstvo funkcionisalo, moramo ga integrisati u redakciju. Pored citata, saopštenja za štampu, izvještaja sa sastanaka, novinari moraju razmišljati i u kvantitativnim podacima. Radeći na RegioHacku, svojoj smo publici dokazali da data novinarstvo nije samo razvikano. Naše pisanje može biti bolje informisano i karakteristično, a našim čitateljima može predstaviti različite članke u štampanoj i web formi.

Jerry Vermanen, NU.nl