Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Poslovni modeli za data novinarstvo

Pored interesa i nade koju data novinarstvo budi, jedno pitanje se uvijek postavlja u novinskim redakcijama: koji su njegovi poslovni modeli?

Iako moramo biti oprezni kada to predviđamo, određena saznanja možemo dobiti ukoliko posmatramo skoriju historiju i trenutno stanje medijske industrije. Danas postoji mnogo novinskih organizacija koje su profitirale zahvaljujući tome što su usvojile novine.

Termini tipa ˝data novinarstvo˝ i najnoviji ˝data nauka˝ možda zvuče kao da opisuju nešto novo, ali ne mora značiti da je to zapravo tačno. Zapravo, ti novi termini samo opisuju promjene koje su se dešavale tokom proteklih decenija.

Čini se da mnogi novinari nisu svjesni koja količina prihoda proističe od prikupljanja kvantitativnih podataka, njihovog analiziranja i vizualizacije. To je posao pročišćavanja informacija. Zahvaljujući alatima i tehnologijama za obradu kvantitativnih podataka, postaje moguće osvijetliti i najkompleksnija pitanja, bilo da su u pitanju međunarodne finansije, dugovanja, demografski podaci, obrazovanje, itd. Pojam ˝poslovna inteligencija˝ opisuje niz IT koncepata čiji je cilj da pruže jasan pregled onoga što se dešava u komercijalnim korporacijama. Velike i profitabilne savremene firme, uključujući McDonalds, Zaru i H&M, se oslanjaju na neprestano praćenje kvantitativnih podataka kako bi ostvarile profit. Kod njih to veoma dobro funkcioniše.

Promjenu pradstavlja to što su alati razvijeni za ove svrhe sada dostupni i u drugim domenima, uključujući i medije. Neki novinari su to i uvidjeli. Uzmimo za primjer Tableau, firmu koja pruža paket alata za vizualizaciju. Ili pokret ˝Big Data˝, u sklopu kojeg tehnološke firme koriste (često open source) softverske pakete kako bi prekopale ogromne količine kvantitativnih podataka i izvukle željene informacije u milisekundama.

Ove tehnologije se sada mogu primijeniti na novinarstvo. Timovi u The Guardianu i The New York Timesu konstantno pomjeraju granice ovog novonastalog polja. I ono što trenutno vidimo samo je vrh ledenog brijega.

Ali, da li to donosi profit novinarstvu? Veliko svjetsko tržište koje se trenutno otvara se svodi na pretvaranje informacija dostupnih javnosti u nešto što možemo procesuirati: učiniti podatke vidljivim i ljudskim. Želimo da nam veliki brojevi koje svakodnevno čujemo u vijestima nešto predstavljaju – šta tačno ti milioni i miliarde znače nama lično.

Postoji nekoliko veoma profitabilnih medijskih kompanija koje se baziraju na data novinarstvu i koje su ovaj princip jednostavno počele primjenjivati prije ostalih. One već sada ostvaruju dobru stopu rasta, a ponekada i impresivan profit. Jedan primjer predstavlja Bloomberg. Firma radi sa skoro 300.000 terminala i dostavlja finansijske podatke svojim korisnicima. Ukoliko poslujete novcem, ovo je moćan alat. Svaki terminal ima bojama kodiranu tastaturu i do 30.000 opcija za pretragu, poređenje i analiziranje, te vam pomaže da odlučite koji sljedeći korak da poduzmete. Prema procjenama, ova djelatnost godišnje generira 6,3 milijarde američkih dolara. Ta procjena je navedena u članku u The New York Timesu iz 2008. godine. Kao rezultat toga, Bloomberg je zapošljava novinare na sve strane, kupili su cijenjeni Business Week koji je negativno poslovao, itd.

Drugi primjer je kanadski medijski konglomerat danas poznat kao Thomson Reuters. Počeli su sa jednim novinama, kupili broj poznatih naslova u Ujedinjenom kraljevstvu, te prije dvije decenije odlučili da napuste novinarski biznis. Umjesto toga, razvoj su usmjerili nainformacione usluge koje klijentima iz raznih industrija pružaju dublju perspektivu. Ukoliko vas brine da li je moguće zaraditi zahvaljujući specijaliziranim informacijama, predlažem da jednostavno pročitate historijat ove kompanije na Wikipediji.

A pogledajte i the Economist. Magazin je kao medij izgradio odličan utjecajan brend. Istovremeno, ˝Economist Intelligence Unit˝ je sada više konsultantska firma koja izvještava o bitnim trendovima i obavlja predviđanja za skoro sve zemlje u svijetu. Zapošljavaju stotine novinara i tvrde da imaju 1,5 miliona korisnika širom svijeta.

Postoje mnoge specijalizirane usluge koje se baziraju na obradi kvantitativnih podataka koje bi mogle poslužiti kao inspiracija: eMarketer u SAD-u nudi poređenja, dijagrame i savjete svim onima koje interesuje internet marketing. Stiftung Warentest u Njemačkoj je institucija koja pregleda kvalitet proizvoda i usluga. Statista, također iz Njemačke, je mlada firma koja pomaže u vizualizaciji javno dostupnih informacija.

Širom svijeta se u ovom sektoru pokreću nove kompanije koje, naravno, pokrivaju različita područja – Timetric, koji pokušava "pronaći nove načine poslovnog istraživanja", OpenCorporates, Kasabi, Infochimps i Data Market. Za mnoge se može tvrditi da predstavljaju eksperimente, ali se zajedno mogu posmatrati kao bitan znak da se stvari mijenjaju.

Tu su i javni mediji koji, kada je u pitanju data novinarstvo, predstavljaju uspavanog džina. U Njemačkoj se svake godine 7,2 milijarde eura ulijeva u ovaj sektor. Novinarstvo je poseban proizvod: ukoliko se dobro obavlja, onda nije bitan samo profit, već ono obavlja i bitnu ulogu u društvu. Kada postane jasno da data novinarstvo može lakše omogućiti bolje i pouzdanije uvide u stvari, jedan dio tog novca se može koristiti za otvaranje novih radnih mjesta u redakcijama.

U data novinarstvu nije samo bitno biti prvi, već biti povjerljiv izvor informacija. U našem svijetu koji nudi razne izvore, veoma je lako privući gomilu pažnje, ali povjerenje postaje sve rjeđi resurs. Data novinarstvo može pomoći da se prikupe, sinteziraju i predstave različiti i često nedostižni izvori informacija tako da publika dobije uvid u kompleksne probleme. Data novinari ne recikliraju obavještenja za medije i ne prepričavaju priče koje su negdje čuli, već čitaocima pružaju jasnu, razumljivu i po mogućnosti prilagodljivu perspektivu sa interaktivnim graficima i direktnim pristupom primarnim izvorima. Nije trivijalno, ali definitivno je vrijedno.

Kako oni koji se žele baviti data novinarstvom mogu najbolje istražiti ovo polje i ubijediti menadžment da podrži inovativne projekte?

Prvo bi trebali potražiti mogućnosti koje su im nadohvat ruke: voće sa najnižih grana. Naprimjer, možda već imate kolekciju struktuiranih tekstova i kvantitativnih podataka koje možete iskoristiti. Vodeći primjer za to je ˝Baza ubistava˝ magazina Los Angeles Times. Kvantitativni podaci i vizualizacije su ovdje ključni, a ne dodatni sadržaj. Urednici sakupe sve dostupne podatke o ubistvima i tek onda na osnovu njih pišu članke. Vremenom te kolekcije postaju bolje, preciznije i vrijednije.

Ovo možda neće funkcionisati odmah, ali nakon nekog vremena hoće. Jedan indikator koji unosi nadu je činjenica da su Texas Tribune i ProPublica, dva medija za koje se može tvrditi da su prevazišli štampanu formu, objavili da su finansije za njihove neprofitne novinarske organizacije prevazišle njihova očekivanja mnogo ranije nego što je to bilo planirano.

Stručnost u radu sa kvantitativnim podacima – bilo da radite sa njima uopšteno ili se specijalizirate samo za jedan aspekt lanca podataka – predstavalja vrijednu perspektivu za ljude koji vjeruju u novinarstvo. Nedavno je jedan poznati njemački izdavač u intervjuu izjavio: ˝Postoji jedna nova grupa novinara koji se nazivaju data novinarima. I više nisu spremni posao obavljati za siću.˝

Mirko Lorenz, Deutsche Welle