Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Hakaton Mapa76

U aprilu 2011. smo otvorili Hacks/Hackers Buenos Aires. Bili smo domaćini dva uvodna sastanka na kojima smo publicirali ideju o široj saradnji među novinarima i programerima i na svakom je prisustvovalo između 120 i 150 osoba. Treći sastanak je bio 30-satni hakaton na konferenciji o digitalnom novinarstvu u gradu Rosario, 300 kilometara od Buenos Airesa, na kojem je učestvovalo 8 osoba.

Jedna od glavnih tema ovih sastanaka je bila želja da se sa interneta izvuku ogromne količine podataka i da se zatim vizualno predstave. Kako bi se to omogućilo, nastao je projekat Mapa76.info, koji korisnicima pomaže da izdvoje podatke i zatim ih prikažu pomoću mapa i vremenskih linija. A to nije lagan zadatak.

Figure 15. Mapa76 (Hacks/Hackers Buenos Aires)

Zašto Mapa76? 24. marta 1976. u Argentini se desio državni udar koji je trajao do 1983. Procjenjuje se da je u tom periodu nestalo oko 30.000 osoba, na hiljade poginulo, a 500 djece je rođeno u zarobljeništvu vojne diktature. Preko 30 godina kasnije, broj osoba koje su u Argentini optužene za zločine protiv čovječanstva počinjene za vrijeme diktature iznosi 262 (septembar 2011.). 14 suđenja je u toku, a 7 ih ima određen datum početka procesa. 802 osobe su uključene u razne otvorene sudske procese.

Ovi slučajevi generiraju ogromne količine podataka koje je istraživačima, novinarima, organizacijama koje se bave ljudskim pravima, sudijama, tužiocima i ostalima teško procesuirati. Podaci se proizvode za distribuciju a istraživači često ne iskorištavaju softverske alate koji im mogu pomoći da ih protumače. To znači da se činjenice često previde, a hipoteze često budu ograničene. Mapa 76 je istraživački alat koji omogućava slobodan pristup informacijama u novinarske, pravne, sudske i historijske svrhe.

Kako bismo se pripremili za hakaton, kreirali smo platformu koju programeri i novinari mogu koristiti kako bi sarađivali na samom događaju. Martin Sarsale je razvio neke osnovne algoritme kako bi izdvojio struktuirane podatke iz jednostavnih tekstualnih dokumenata. Korištene su i neke biblioteke iz projekta DocumentCloud.org, ali ne u velikom broju. Platforma bi automatski analizirala i izdvojila imena, datume i mjesta iz teksta – i korisnicima bi omogućila da istražuju ključne činjenice o različitim slučajevia (npr. datum rođenja, mjesto hapšenja, navodno mjesto nestanka, itd.)

Cilj nam je bio da stvorimo platformu za automatsku ekstrakciju podataka o presudama vezanim za vojnu diktaturu u Argentini. Htjeli smo da smislimo način da se automatski (ili barem poluautomatski) prikazuju ključni podaci vezani za slučajeve iz perioda 1976-1983. na osnovu pisanih dokaza, argumenata i presuda. Ekstraktovani podaci (imena, mjesta i datumi) se sakupljaju i pohranjuju i istraživači ih mogu analizirati i prečistiti, te istražiti pomoću mapa, vremenskih linija i alata za analizu mreža.

Projekat će omogućiti novinarima i istraživačima, tužiocima i svjedocima da prate životnu priču neke osobe, uključujući i period kada su se nalazili u zarobljeništvu i kada su nestali ili pušteni. Tamo gdje nedostaje informacija, korisnici mogu pročešljati ogroman broj dokumenata kako bi našli informacije koje bi mogle biti od značaja za određeni slučaj.

Hakaton smo najavili javno, preko Hacks/Hackers Buenos Aires, koji je tada imao oko 200 članova (u vrijeme pisanja ovog članka bilo ih je oko 540). Kontaktirali smo i mnoge organizacije koje se bore za ljudska prava. Na sastanku je sudjelovalo oko 40 ljudi, uključujući novinare, aktivističke organizacije, programere i dizajnere.

Za vrijeme hakatona smo identifikovali zadatke koje su učesnici različitih profesija mogli samostalno obavljati i tako doprinijeti tome da stvari teku glatko. Naprimjer, dizajnere smo zamolili da rade na interfejsu koji će kombinovati mape i vremenske linije, programere smo zamolili da istraže kako bi se mogli ekstraktovati struktuirani podaci i algoritmi tako da se dešifruju imena, a novinare smo zamolili da provjere šta se desilo određenim osobama, da uporede različite verzije priča i da pročešljaju dokumente kako bi ispričali priče o određenim slučajevima.

Najveći problem koji smo imali nakon hakatona vjerovatno je činjenica da je naš projekat bio veoma ambiciozan, naši kratkoročni ciljevi zahtjevni, te da je veoma teško koordinirati slabo uvezanu mrežu volontera. Skoro svi koji su bili uključeni u projekat su imali naporan redovni posao, a mnogi su učestvovali i u drugim događajima i projektima. Hacks/Hackers Buenos Aires je u 2011. imao 9 sastanaka.

Projekat se trenutno aktivno razvija. Osnovni tim čine 4 osobe koje rade sa desetak saradnika. Imamo javnu mejling listu i bazu kodova preko kojih se bilo ko može uključiti u projekat.

Mariano Blejman, Hacks/Hackers Buenos Aires