Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Počnite sa podacima, završite sa pričom

Da biste privukli čitaoce, morate ih privući nekom cifrom u naslovu koja će ih natjerati da obrate pažnju na priču. Priča bi trebala biti takva da se skoro i ne primijeti da potiče od seta kvantitativnih podataka. Učinite je interesantnom i uvijek imajte na umu ko je vaša publika.

Jedan takav primjer je projekat koji je proveo Biro za istraživačko novinarstvo koristeći Sistem finansijske transparentnosti Evropske komisije. Priča je napravljena na osnovu seta podataka i sa tačno određenim pitanjima na umu.

U podacima smo potražili ključne riječi tipa ˝koktel˝, ˝golf˝ i ˝slobodni dani˝. To nam je omogućilo da saznamo koliko je Komisija potrošila na ove stvari, te da otvorimo mnoga pitanja i teme za naredne priče.

Međutim, ključne riječi vam ne pruže uvijek ono što želite. Ponekada morate dobro razmisliti o tome šta zapravo tražite. U sklopu ovog projekta smo htjeli saznati i koliko članovi Komisije troše na putovanja privatnim avionima, ali pošto set podataka nije sadržavao frazu ´privatni let´, do imena njihovih putničkih agenata smo morali doći na neki drugi način. Kada smo saznali ime organizacije koja Komisiji pruža te usluge, ´Abelag´, mogli smo ispitati kvantitativne podatke kako bismo saznali koliko se troši na Abelagove usluge.

Ovakvim pristupom smo dobili jasno definisan cilj ispitivanja podataka – pronaći cifru koja će nam osigurati udarnu vijest.

Drugi pristup je da počnete sa crnom listom i tražite odudaranja. Iz kvantitativnih podataka možete lako izvući priču – tako što ćete uvidjeti šta se među njima ne bi trebalo nalaziti! Dobar primjer ovog pristupa je zajednički projekat o EU strukturnim fondovima koji su sproveli Financial Times i Biro za istraživačko novinarstvo.

Podatke smo pretražili na osnovu Komisijinih pravila o tome koje firme i udruženja ne bi trebale primati strukturne fondove. Jedan primjer su bili troškovi za duhan i proizvođače duhana.

Pretraživanjem naziva firmi koje se bave duhanom, proizvođača i uzgajača u dostupnim podacima, pronašli smo podatak da British American Tobacco prima 1,5 miliona eura za fabriku u Njemačkoj.

Pošto je finansiranje kršilo Komisijina pravila o troškovima, uspostavilo se da smo na brz način našli priču u kvantitativnim podacima.

Nikada ne znate šta možete naći u setu podataka, te ih stoga pregledajte. Morate biti prilično hrabri i ovaj pristup uglavnom funkcioniše najbolje kada pokušavate indentifikovati očigledne karakteristike koje će se pojaviti tokom filtriranja (najveći, ekstremni, najčešći itd.).

Caelainn Barr, Citywire