Priručnik za data novinarstvo 1.0
Loading

Savjeti za bavljenje brojkama u vijestima

  • Najbolji savjet za rad sa kvantitativnim podacima je da uživate. Kvantitativni podaci se mogu učiniti zastrašujućima, ali ako dozvolite da vas to uplaši, nećete nigdje stići. Ukoliko ih budete posmatrali kao materijal sa kojim se možete poigrati i koji možete istraživati, često će vam nevjerovatno lako otkriti neke tajne. Dakle, pristupite im isto kao što pristupate nekim drugim dokazima – bez straha i bez pristrasnosti. Razmišljajte o tome kao o nekoj vježbi mašte. Budite kreativni u smišljanju alternativnih priča koje se podudaraju sa kvantitativnim podacima i bolje ih objašnjavaju i zatim ih testirajte u odnosu na dodatne dokaze. "Koja druga priča bi mogla ovo objasniti?" je dobro pitanje koje vas može navesti na to da razmislite kako neki veliki ili opasni broj, naizgled jasan dokaz da se radi o ovom ili onom, zapravo ništa ne znači.

  • Nemojte skepticizam pomiješati sa cinizmom. Skepticizam je dobar; cinizam znači da je neko jednostavno digao ruke od svega i odustao. Ukoliko vjerujete u data novinarstvo, što je vjerovatno slučaj, jer inače ne biste čitali ovu knjigu, onda sigurno vjerujete i u to da podaci nude mnogo više od prokletih laži i nepouzdanih naslova. Ukoliko se njima oprezno barata, kvantitativni podaci nam često nude duboko znanje i razumijevanje. Ne trebamo biti ni cinični niti naivni, već oprezni.

  • Ukoliko vam kažem da se konzumiranje alkohola povećalo za vrijeme recesije, možete pomisliti da je to zbog činjenice da su svi depresivni. Ukoliko vam kažem da se konzumiranje alkohola smanjilo, možete pomisliti da je to zbog toga što su svi švorc. Drugim riječima, kvantitativni podaci nemaju nikakve veze sa zaključcima koje vi lično odlučite izvesti, da stvari stoje užasno, kako god da okrenete. Ukoliko se poveća, loše je, ukoliko se smanji, loše je. Poenta je da, ukoliko vjerujete u kvantitativne podatke, dozvolite im da oni sami pokažu situaciju prije nego vi donesete zaključke na osnovu svog raspoloženja, vjerovanja ili očekivanja. Toliko je podataka dostupno da ćete često naći potvrdu za svoja ubjeđenja ukoliko ih potražite. Drugim riječima, data novinarstvo, barem meni, nema skoro nikakvu vrijednost ukoliko ste zatvorenog uma. Ono je objektivno onoliko koliko mu to dozvolite, a ne zato što se bazira na brojkama.

  • Neizvjesnost je ok. Brojeve povezujemo sa vlastima i izvjesnim podacima. Često se uspostavi da je odgovor da nema odgovora, ili da smo dobili najbolji mogući odgovor, ali da on ni izdaleka nije tačan. Ja mislim da to treba i reći. Ako se i čini da bi se tako mogla ubiti priča, ja tvrdim da je to zapravo odličan način da se otvore nova pitanja. Isto tako, često postoji više načina da se podaci legitimno interpretiraju. Brojevi nisu uvijek isključivo tačni ili pogrešni.

  • Istraga je priča. Priča o tome kako ste pokušali saznati neke informacije može postati odlično novinarsko djelo jer iznosite jedan po jedan dokaz – ovo se odnosi i na dokaze bazirane na kvantitativnim podacima gdje često nije dovoljno pronaći samo jedan broj. Različiti izvori pružaju različite perspektive, nove ideje, bogatije razumijevanje. Pitam se da li smo se previše navukli na to da mi predstavljamo autoritet koji ljudima nudi odgovor – i time propuštamo puno toga jer ne pišemo o samoj istrazi.

  • Najbolja pitanja su ona stara: da li je taj broj zaista velik? Odakle dolazi? Jeste li sigurni da predstavlja ono što vi mislite? Ovo su neka opšta pitanja koja vas navode da razmišljate izvan podataka, o stvarima koje se zanemare kada se posmatra neki broj, o životnim komplikacijamna, širokom spektru nekih drugih poređenja tokom vremena, grupi ili geografskim faktorima; ukratko, o kontekstu.

Michael Blastland, freelance journalist